Planinarska sezona 2026. godine donela je Planinarskom društvu „Dubočica“ iz Leskovca dva nova značajna visokogorska cilja, ali i jednu posebnu planinarsku priču koja je daleko prevazišla okvir uobičajenog uspona.
Posle uspešnih uspona na Triglav (2864 m), najviši vrh Slovenije, i Veliki Korab (2764 m), najviši vrh Severne Makedonije i Albanije, realizovanih 2025. godine u prvoj godini programa „Zastava Grada Leskovca na najvišim vrhovima Balkana“, tokom ove godine nastavljeno je ostvarivanje ambiciozne četvorogodišnje zamisli PD „Dubočica“. Prvi korak druge godine bio je julski uspon na Zlu Kolatu (2534 m), najviši vrh Crne Gore. U avgustu je usledio Maglić (2386 m), najviši vrh Bosne i Hercegovine, čija je realizacija prethodno bila pomerena zbog nepovoljnih vremenskih uslova.
A onda je, u septembru, usledio još jedan uspon, koji nije bio predviđen kao formalna stavka projekta, ali je svojim značajem prirodno našao mesto u njegovoj široj ideji. Kajmakčalan, vrh planine Nidže u Grčkoj, nije najviša tačka države, ali je za srpsku istoriju jedno od onih planinskih mesta čije ime daleko prevazilazi geografiju. Upravo zato su planinari PD „Dubočica“ odlučili da se 20. septembra 2026. godine popnu i na ovaj vrh i na njemu, u godini važnog istorijskog jubileja, razviju zastavu Grada Leskovca.
Tako su ovogodišnje aktivnosti društva dobile tri različite dimenzije: Zla Kolata kao zahtevan visokogorski cilj, Maglić kao realizacija odloženog dela programa i Kajmakčalan kao spoj planinarstva, istorije i kulture sećanja.
Foto: Aleksandar Đorđević, PD „Dubočica“ – Leskovac