Sa završetkom vegetacije i početkom opadanja lišća, važnu meru u voćnim zasadima šljiva predstavlja sprovođenje jesenjih mera zaštite primenom preparata na bazi bakra. Ovaj tretman ima značajnu preventivnu ulogu, jer doprinosi smanjenju infektivnog potencijala prouzrokovača bolesti koji se zadržavaju na kori stabala, granama i grančicama, odakle mogu ostvariti infekcije u narednoj vegetacionoj sezoni.
Trenutno se u Jablaničkom okrugu zasadi šljiva nalaze u fazi od početka opadanja lišća do faze u kojoj je opalo 50% lišća (BBCH 93–95).
Optimalno vreme za izvođenje tretmana je kada sa stabala opadne oko 60–70% lisne mase. U zasadima u kojima su tokom vegetacije bili izraženi simptomi bakterijskih oboljenja, zaštita se može sprovesti i ranije, naročito pred najavljene padavine. Na ovaj način smanjuje se mogućnost infekcije kroz lisne ožiljke koji nastaju nakon opadanja lišća.
Kod šljiva se jesenjim tretiranjem preparatima na bazi bakra prvenstveno nastoji smanjiti infektivni potencijal prouzrokovača bolesti kao što su:
-
Rogač šljive (Taphrina pruni)
-
Šupljikavost lista koštičavih voćnih vrsta (Clasterosporium carpophilum)
-
Sušenje cvetova i grančica i trulež plodova (Monilinia spp.)
-
Bakterijski rak, izumiranje grana i druga oboljenja koja izazivaju bakterije roda Pseudomonas
Za jesenju primenu kod šljiva mogu se koristiti sledeći registrovani preparati na bazi bakra:
-
Everest – aktivna materija: bakar-hidroksid; koncentracija primene: 0,6%.
-
Bakarni oksihlorid-50 – aktivna materija: bakar-oksihlorid; koncentracija primene: 0,75%.
-
Curenox 50 WP – aktivna materija: bakar-oksihlorid; količina primene: 1,5–2 kg/ha.
-
Oxitec 25% hi bio – aktivna materija: bakar-oksihlorid; količina primene: 3 kg/ha.
-
Grifon SC – aktivne materije: bakar-oksihlorid i bakar-hidroksid; količina primene: 4 l/ha.
-
Cuproxat – aktivna materija: trobazni bakar-sulfat; koncentracija primene: 0,2%.

Komentari su zatvoreni.